Croatia travel system - Medadria.com | online booking - reservation
Putovanja - vaš specijalist za odmor u Hrvatskoj
| Korisničke usluge +385 51 312 279, +385 51 312 280 | Radno vrijeme 8-16 |
| booking@medadria.com | |
Trebate li pomoć kod rezervacije? +385 51 312280
<< Kliknite ovdje i
zatražite našu pomoć!
zatražite našu pomoć!
S Korza u svijet!
11.11.2011.
Novootvorena poslovnica turističke agencije MedAdria otvorila je svoja vrata usred riječkog Korza, na adresi Korzo 33a.
Želite li posjetiti susjedni grad, državu ili kontinent, naši ljubazni agenti pomoći će Vam u organizaciji svake Vaše ideje za putovanjem!
Posjetite nas ili nas kontaktirajte na poslovnica@medadria.com ili 051/333-040!
Vaša MedAdria
Povijest
Grad Slavonski Brod, po veličini sedmi grad u Republici Hrvatskoj, smjestio se između rijeke Save i Dilja. To je veoma staro naselje i prije 2000 godina na njegovu mjestu nalazila se rimska Marsonia. Nakon odlaska Rimljana ovdje su se nastanili Slaveni, od 6. stoljeća nove ere. Kroz Srednji vijek i kasnije Slavonski Brod postaje utvrda u Vojnoj Krajini na granici između Austrije i Turskog carstva. Austrija je tu do 1780. godine sagradila veliku pograničnu Tvrđavu Brod na rijeci Savi. Tvrđava je imala pravilan zvjezdoliki oblika, a sazidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i kamenom. Brod, kakav je u osnovi u staroj jezgri (od Save do Ulice Petra Krešimira IV) i danas, izgradili su Berislavići na prijelazu 15. i 16. st. zbog opasnosti od Turaka koji su 1463. osvojili najveći dio Bosne. Taj novi, renesansni Brod je imao oblik pravokutnika a opasivali su ga zemljani bedemi s opkopima.
U doba Austro-Ugarske vladavine u Slavonskom Brodu, grad je bio podijeljen na 6 četvrti a za svaku je bio zadužen jedan ugledni obrtnik, majstor četvrti, koji je pazio na red i čistoću, godišnje utvrđivao brojno stanje stoke, prikupljao milostinju za unesrećene, vodio brigu o cijepljenju djece protiv zaraznih bolesti, obavljao pregled dudovih stabala i drugo. Zbog brojnih obveza koje je imao, majstor četvrti je bio oslobođen javnih radova kako ne bi trpio njegov obrt i gospodarstvo.
Grad je zemljopisno smješten na važnim prometnicama željeznici, autocesti, rijeci Savi, ima i športski aerodrom, a osim prometnog i tranzitnog središta ima značajke pograničnog grada. Upravo ta činjenica imala je za posljedicu da je grad postao multikulturno i multietničko središte u ovom dijelu Hrvatske. Dolazak predaka, današnjih stanovnika Grada i Županije obogatio je ovaj kraj kulturom, tradicijom, jezikom i znanjima u pojedinim obrtima i industrijskim granama, koji su u prošlosti bili, a i danas su kamen temeljac industrije ovog grada koju čine: metaloprerađivačka djelatnost, drvno-industrijska djelatnost, poljoprivredno-prehrambena djelatnost i komunalna djelatnost.
U svojoj relativno kratkoj i bogatoj prošlosti Nova Gradiška je od osnutka graničarski grad čiji žitelji vode neprekidnu borbu za nacionalnu opstojnost i neovisnost: s Turcima, austrijskim i ugarskim nasrtajima. Nova Gradiška osnovana je u doba baroka, u duhu apsolutističkog vremena kada se utemeljuju gradovi s ravnim paralelnim ulicama, koje se sijeku pod pravim kutom i prostranim četverokutnim glavnim trgom oko kojega se izgrađuju crkve, te javne i privatne zgrade. Među prvim zidanim objektima počela je 1756. godine izgradnja jednobrodne, kasnobarokne crkve Sv. Terezije s unikatnim baroknim tornjem u obliku piramide izvučenih bridova, u cementnoj oplati. Ovaj spomenik vjere, kulture i trajanja grada zauzima danas središnje mjesto u staroj gradskoj jezgri i u novom grbu grada. Staro krajiško zdanje "glavne straže" s arkadama u prizemlju (danas poznato kao "stari sud") i župna crkva Sv. Stjepana (danas BDM) sa klasicističkim detaljima i slikama Celestina Medovića, te nešto mlađa secesijska zgrada Gimnazije i Šumarije u danas obnovljenoj staroj gradskoj jezgi čine dominantne povijesno-arhitektonske točke Nove Gradiške.
U doba Austro-Ugarske vladavine u Slavonskom Brodu, grad je bio podijeljen na 6 četvrti a za svaku je bio zadužen jedan ugledni obrtnik, majstor četvrti, koji je pazio na red i čistoću, godišnje utvrđivao brojno stanje stoke, prikupljao milostinju za unesrećene, vodio brigu o cijepljenju djece protiv zaraznih bolesti, obavljao pregled dudovih stabala i drugo. Zbog brojnih obveza koje je imao, majstor četvrti je bio oslobođen javnih radova kako ne bi trpio njegov obrt i gospodarstvo.
Grad je zemljopisno smješten na važnim prometnicama željeznici, autocesti, rijeci Savi, ima i športski aerodrom, a osim prometnog i tranzitnog središta ima značajke pograničnog grada. Upravo ta činjenica imala je za posljedicu da je grad postao multikulturno i multietničko središte u ovom dijelu Hrvatske. Dolazak predaka, današnjih stanovnika Grada i Županije obogatio je ovaj kraj kulturom, tradicijom, jezikom i znanjima u pojedinim obrtima i industrijskim granama, koji su u prošlosti bili, a i danas su kamen temeljac industrije ovog grada koju čine: metaloprerađivačka djelatnost, drvno-industrijska djelatnost, poljoprivredno-prehrambena djelatnost i komunalna djelatnost.
U svojoj relativno kratkoj i bogatoj prošlosti Nova Gradiška je od osnutka graničarski grad čiji žitelji vode neprekidnu borbu za nacionalnu opstojnost i neovisnost: s Turcima, austrijskim i ugarskim nasrtajima. Nova Gradiška osnovana je u doba baroka, u duhu apsolutističkog vremena kada se utemeljuju gradovi s ravnim paralelnim ulicama, koje se sijeku pod pravim kutom i prostranim četverokutnim glavnim trgom oko kojega se izgrađuju crkve, te javne i privatne zgrade. Među prvim zidanim objektima počela je 1756. godine izgradnja jednobrodne, kasnobarokne crkve Sv. Terezije s unikatnim baroknim tornjem u obliku piramide izvučenih bridova, u cementnoj oplati. Ovaj spomenik vjere, kulture i trajanja grada zauzima danas središnje mjesto u staroj gradskoj jezgri i u novom grbu grada. Staro krajiško zdanje "glavne straže" s arkadama u prizemlju (danas poznato kao "stari sud") i župna crkva Sv. Stjepana (danas BDM) sa klasicističkim detaljima i slikama Celestina Medovića, te nešto mlađa secesijska zgrada Gimnazije i Šumarije u danas obnovljenoj staroj gradskoj jezgi čine dominantne povijesno-arhitektonske točke Nove Gradiške.
Nakon ukidanja vojne krajine i njezinog sjedinjenja sa civilnom Hrvatskom. Nova Gradiška postaje kotarsko središte, prometno se povezuje sa Zagrebom i brže se razvija. Intenzivan gospodarski, društveni i kulturni život izmijenio je karakter vojničkog središta. Izgrađena je velebna pivovara Dragutina Lobea na parni pogon, prva u Hrvatskoj, otvaraju se pogoni za preradu drveta, izradu opekarskih proizvoda, mlinovi - iz kojih nešto kasnije niču tvornice. Posjetiti li Novu Gradišku u veljači ili ožujku, svakako pogledajte prolazak pokladne povorke gradom u kojoj sudjeluju: gradska limena glazba i mažori tim, veliki broj skupina iz Hrvatske, susjednih zemalja i novogradiškog područja, te zamjetan broj pojedinaca i manjih skupina. U svibnju uživajte u Cvjetnom korzu i Izložbi cvijeća, a u srpnju i kolovozu u susretu oldtimera i Novogradiškom glazbenom ljetu.
Virovitica je grad duge povijesti, smješten na važnim prometnim pravcima, na mjestu gdje se slikovita Bilogora pretapa u plodnu Panonsku ravnicu, gdje Slavonija grli Podravinu, gdje se čuju i 'kaj' i 'što'. Snažan razvoj grad doživljava tijekom 18. Stoljeća, o čemu danas svjedoče franjevački samostan i crkva sv. Roka, čija se raskošna unutrašnjost ubraja medu najljepše primjere barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, i svakako, palača Pejačević - impozantan primjer barokne svjetovne arhitekture. Izuzetan spomenik iz 19. stoljeća je i zgrada Prve Hrvatske štedionice, u cijelosti izgrađena prema bečkim graditeljskim standardima s vrlo elegantnim historicističkim obilježjima. Svojim stanovnicima i posjetiteljima Virovitica nudi raznovrsne i bogate sadržaje, koji se ogledaju u nizu atraktivnih muzejskih, kazališnih, koncertnih, tradicijskih, sportskih i sličnih zbivanja.
U neposrednoj gradskoj okolici može se uživati u ambijentu vinorodnih brjegova, s čijih se vrhova širi jedinstven pogled na prostrane slavonske i podravske ravnice, ili u savršeno očuvanom prirodnom ambijentu Virovitičkih ribnjaka - popularnom izletištu s idealnim uvjetima za rekreaciju i sportski ribolov. Cijeli prostor, od šumovitih obronaka Bilogore, pa sve do rijeke Drave, koja predstavlja granicu s Republikom Madžarskom, nudi izvrsne mogućnosti naročito lovcima jer obiluje različitim vrstama visoke i niske divljači.
Virovitica je grad duge povijesti, smješten na važnim prometnim pravcima, na mjestu gdje se slikovita Bilogora pretapa u plodnu Panonsku ravnicu, gdje Slavonija grli Podravinu, gdje se čuju i 'kaj' i 'što'. Snažan razvoj grad doživljava tijekom 18. Stoljeća, o čemu danas svjedoče franjevački samostan i crkva sv. Roka, čija se raskošna unutrašnjost ubraja medu najljepše primjere barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, i svakako, palača Pejačević - impozantan primjer barokne svjetovne arhitekture. Izuzetan spomenik iz 19. stoljeća je i zgrada Prve Hrvatske štedionice, u cijelosti izgrađena prema bečkim graditeljskim standardima s vrlo elegantnim historicističkim obilježjima. Svojim stanovnicima i posjetiteljima Virovitica nudi raznovrsne i bogate sadržaje, koji se ogledaju u nizu atraktivnih muzejskih, kazališnih, koncertnih, tradicijskih, sportskih i sličnih zbivanja.
U neposrednoj gradskoj okolici može se uživati u ambijentu vinorodnih brjegova, s čijih se vrhova širi jedinstven pogled na prostrane slavonske i podravske ravnice, ili u savršeno očuvanom prirodnom ambijentu Virovitičkih ribnjaka - popularnom izletištu s idealnim uvjetima za rekreaciju i sportski ribolov. Cijeli prostor, od šumovitih obronaka Bilogore, pa sve do rijeke Drave, koja predstavlja granicu s Republikom Madžarskom, nudi izvrsne mogućnosti naročito lovcima jer obiluje različitim vrstama visoke i niske divljači.
