Croatia travel system - Medadria.com | online booking - reservation
Putovanja - vaš specijalist za odmor u Hrvatskoj
| Korisničke usluge +385 51 312 279, +385 51 312 280 | Radno vrijeme 8-16 |
| booking@medadria.com | |
Trebate li pomoć kod rezervacije? +385 51 312280
<< Kliknite ovdje i
zatražite našu pomoć!
zatražite našu pomoć!
S Korza u svijet!
11.11.2011.
Novootvorena poslovnica turističke agencije MedAdria otvorila je svoja vrata usred riječkog Korza, na adresi Korzo 33a.
Želite li posjetiti susjedni grad, državu ili kontinent, naši ljubazni agenti pomoći će Vam u organizaciji svake Vaše ideje za putovanjem!
Posjetite nas ili nas kontaktirajte na poslovnica@medadria.com ili 051/333-040!
Vaša MedAdria
Povijest
Zahvaljujući svom položaju na prastarom plovnom putu, Hvar ima mnogo bogatiju povijest nego ijedan drugi otok na Jadranu. Stalne borbe za otok samo potvrđuju njegovu važnost i vrijednost njegovog teritorija.
Otok Hvar naseljen je već u pretpovijesno doba. Kasnije su otok naselili Iliri, koji su se na početku 4. stoljeća sukobili s Grcima, kad su počeli kolonizirati otok. Ilirima pripadaju brojne gomile na otoku. Hvar je, uz Korčulu i Vis, primio grčke naseljenike, ali je jedini imao jonsku naseobinu Pharos, današnji Stari Grad. Od stare kolonije sačuvali su se dijelom zidovi, grobovi s keramikom apulskog podrijetla i brojni natpisi. Nakon propasti Sirakuze sredinom 4 st. pr. Kr., Pharos ostaje bez zaštite te su njime zavladali Iliri. Rimljani 219. g pr.Kr., preuzimaju vladavinu Pharosa i nazivaju ga Pharia. U rimsko doba čitavim otokom su građene ville rustice, s većom koncentracijom u Hvaru, Stari Gradu i oko današnje Jelse.
U ranom srednjem vijeku na Hvar dolaze Hrvati, koji su se nadovezali na postojeće kulturne tekovine. 1420. godine Hvar zauzimaju Mlečani sve do propasti svoje republike 1797. g. Hvar je postao glavna mletačka luka na istočnoj obali Jadrana. Kasnija su razdoblja u znaku Austrije (1797. g) i Francuske (1806. g), te njihovih borbi za Hvar. Hvar u drugoj polovici 19 st i početku 20. st doživljava novi procvat, nakon što su ga ponovno zauzeli Austrijanci. U to doba uređene su sve otočke luke. Njegova važnost postaje izuzetno velika u nautičkom i turističkom smislu, pa tako već u tom periodu u gradu Hvaru djeluju 4 konzulata: Grčki, Parmski, Papinski i Napuljski. 1858. u samostanu sv. Venerande u Hvaru, otvara se prva meteorološka stanica u Hrvatskoj. Upoznavanje klimatskih uvjeta pomoglo je promicanju hvarskog turizma. Rezultat je bilo osnivanje prvog turističkog društva u Europi, 1868. godine.
1918. godine otok ponovno pada pod Talijansku vlast, sve do 1921. godine kada je Hvar zajedno s ostatkom Hrvatske ušao u okvir prvo Kraljevine Jugoslavije, a potom Republike Jugoslavije nakon 2. svjetskom rata. Konačnim priznanjem samostalne Hrvatske države 1992. godine, Hvar dobiva novu ulogu u županijskoj teritorijalnoj reorganizaciji Hrvatske.
Grad Hvar i drugi gradovi i naselja na otoku imaju brojne spomenike arhitekture i likovne umjetnosti koji svjedoče o bogatim umjetničkim tradicijama otoka, gospodarskom prosperitetu njegovih stanovnika i o vezama koje je održavao s umjetničkim i kulturnim žarištima prošlih stoljeća.
Otok Hvar naseljen je već u pretpovijesno doba. Kasnije su otok naselili Iliri, koji su se na početku 4. stoljeća sukobili s Grcima, kad su počeli kolonizirati otok. Ilirima pripadaju brojne gomile na otoku. Hvar je, uz Korčulu i Vis, primio grčke naseljenike, ali je jedini imao jonsku naseobinu Pharos, današnji Stari Grad. Od stare kolonije sačuvali su se dijelom zidovi, grobovi s keramikom apulskog podrijetla i brojni natpisi. Nakon propasti Sirakuze sredinom 4 st. pr. Kr., Pharos ostaje bez zaštite te su njime zavladali Iliri. Rimljani 219. g pr.Kr., preuzimaju vladavinu Pharosa i nazivaju ga Pharia. U rimsko doba čitavim otokom su građene ville rustice, s većom koncentracijom u Hvaru, Stari Gradu i oko današnje Jelse.
U ranom srednjem vijeku na Hvar dolaze Hrvati, koji su se nadovezali na postojeće kulturne tekovine. 1420. godine Hvar zauzimaju Mlečani sve do propasti svoje republike 1797. g. Hvar je postao glavna mletačka luka na istočnoj obali Jadrana. Kasnija su razdoblja u znaku Austrije (1797. g) i Francuske (1806. g), te njihovih borbi za Hvar. Hvar u drugoj polovici 19 st i početku 20. st doživljava novi procvat, nakon što su ga ponovno zauzeli Austrijanci. U to doba uređene su sve otočke luke. Njegova važnost postaje izuzetno velika u nautičkom i turističkom smislu, pa tako već u tom periodu u gradu Hvaru djeluju 4 konzulata: Grčki, Parmski, Papinski i Napuljski. 1858. u samostanu sv. Venerande u Hvaru, otvara se prva meteorološka stanica u Hrvatskoj. Upoznavanje klimatskih uvjeta pomoglo je promicanju hvarskog turizma. Rezultat je bilo osnivanje prvog turističkog društva u Europi, 1868. godine.
1918. godine otok ponovno pada pod Talijansku vlast, sve do 1921. godine kada je Hvar zajedno s ostatkom Hrvatske ušao u okvir prvo Kraljevine Jugoslavije, a potom Republike Jugoslavije nakon 2. svjetskom rata. Konačnim priznanjem samostalne Hrvatske države 1992. godine, Hvar dobiva novu ulogu u županijskoj teritorijalnoj reorganizaciji Hrvatske.
Grad Hvar i drugi gradovi i naselja na otoku imaju brojne spomenike arhitekture i likovne umjetnosti koji svjedoče o bogatim umjetničkim tradicijama otoka, gospodarskom prosperitetu njegovih stanovnika i o vezama koje je održavao s umjetničkim i kulturnim žarištima prošlih stoljeća.
