Copyright: TZ grada Dubrovnika

Knežev dvor
Stari grad
Kulturna baština

Gotičko-renesansna građevina iz 15. stoljeća u vrijeme Dubrovačke Republike bila je sjedište kneževa kabineta i njegovih privatnih odaja. Dvor je bio i sjedište Malog i Velikog vijeća, državne administracije, a u sklopu dvora nalazile su se još i sudnica, zatvor, oružarnica i barutana. U atriju je smješteno poprsje Miha Pracata, jedini spomenik koji je Dubrovačka republika podigla jednom zaslužnom građaninu. Danas je zgrada Kneževog dvora povijesni muzej u sklopu Dubrovačkih muzeja. Prostor Kneževog dvora namješten je stilskim namještajem iz posljednjeg razdoblja Dubrovačke republike i z 19. stoljeća. Sam namještaj nije izvorno pripadao prostoru Kneževog dvora već je godinama sakupljan iz starih dubrovačkih palača, ljetnikovaca i građanskih kuća. U prostoru Kneževog dvora nalazi se izložba slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge polovice 19. stoljeća.

U atriju Kneževog dvora tijekom Dubrovačkih ljetnih igara i festivala Julian Rachlin i prijatelji održavaju se koncerti klasične glazbe.Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava Dubrovački simfonijski orkestar.



Palača Sponza
Stari grad
Kulturna baština

Nekadašnja palača carinarnice (Divona), sagrađena je u gotičko-renesansnom stilu specifične dubrovačke arhitekture. U njoj se još nalazila kovnica novca te oružarnica. Izgrađena je u 16. stoljeću prema nacrtima poznatog inžinjera Republike, Pasokja Miličevića. Krajem 16. stoljeća palača postaje i kulturno središte Dubrovačke Republike – u njoj su se okupljali obrazovani građani u svojoj „Akademiji učenih“. Danas u Sponzi djeluje jedna od najvažnijih kulturnih ustanova Dubrovnika – Državni arhiv – u kojem se čuva najstarija samostalna isprava iz 1022. godine, ali i sva novija arhivska građa 19. i 20. stoljeća.



Velika Onofrijeva fontana
Stari grad
Kulturna baština

Nasuprot crkvi sv. Spasa, pokraj Vrata od Pila, izgradio je Onofrio della Cava ovu nekad raskošnu fontanu kao simbol vodovoda izgrađenog 1438. kojim je grad dobio izvorsku vodu s izvora u Rijeci Dubrovačkoj. Poligonalnog oblika sa 16 isklesanih maskerona za izljev vode, fontana je trebala svojom arhitekturom i žuborom vode čuvati uspomenu na taj posebno važan pothvat. Kupola česme oštećena je u potresu 1667. godine i nikada nije obnovljena u svojoj prvobitnoj monumentalnosti. Kao i u davna vremena, i danas se na stubištu fontane sastaju mladići i djevojke, a turisti odmaraju i osvježavaju vodom zajedno s dubrovačkim golubovima.



Tvrđava Lovrijenac
Šire gradsko središte
Kulturna baština

Penjući se šumovitom stazom od morskog žala “u Pilama” pogled privlači tvrđava koja se uzdiže na 37 metara visokoj litici, sagrađenoj da bi štitila zapadni morski prilaz gradu od mletačkih brodova. Iznad samog ulaza, mirno stojeći u svojoj niši već stoljećima, dočekuje nas kip Sv. Vlaha nudeći svoj blagoslov umornim penjačima. Posjetiteljev pogled privlači i latinski natpis NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO, rekli bismo slogan Dubrovačke Republike koji kaže: “Sloboda se ne prodaje ni za kakvo blago”. U unutrašnjosti prizemljem dominira središnji otvoreni atrij, koji svojim lukovima i otvorima unosi gotovo mističnu atmosferu u cijeli interijer tvrđave, dajući mu poseban šarm. U prizemlju je također sagrađena mala kapela Sv. Lovre, po kojoj je tvrđava i dobila ime dok na gornjim katovima leže tri prostrane tarace s kojih se Grad vidi kao na dlanu.

Copyright: Medadria.com

 Danas je Lovrijenac poznat u svijetu kao idealna pozornica i istoznačnica danskom dvorcu Elsinor za izvedbu Shakespearovog “Hamleta” čiji “Biti ili ne biti” svakoga ljeta odzvanja ovom jedinstvenom tvrđavom.



Mauzolej obitelji Račić
Kulturna baština
Groblje Sv. Roka u Cavtatu, cca. 19km od centra grada

Djelo hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, mauzolej obitelji Račić, poznate brodovlasničke obitelji, sagrađen je 1921. godine na mjestu kapelice Sv.Roka iz 15. stoljeća. Svoju ljepotu zahvaljuje bračkom kamenu iz kojeg je izgrađen u obliku kupole, te činjenici da u čitavoj građevini nema niti jednog drugog metrijala osim bronce od koje su napravljena vrata i zvono. Čitavi je mauzolej simbol tri etape ljudske sudbine: rađanja, života i smrti.

Zvono, koje je također izrađeno po Meštrovićevom nacrtu, ukrašeno je njegovom mišlju: “Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan”.



Kuća Vlahe Bukovca
Kulturna baština
Cavtat, cca 19km od centra grada

Rodna kuća jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva otvorena je za javnost 2004. godine nakon desetogodišnje stanke i temeljite obnove. Spomenička obilježja ove kuće nisu samo njena arhitektura, vrtni prostor ili smještaj u cavtatskoj gradskoj jezgri nego i nasljeđe velikog imena Vlahe Bukovca, njegovih umjetničkih ostavština i obiteljske baštine Bukovčevih. Kao kamena dvokatnica s ulaznim dvorištem, Kuća Bukovčevih tipična je građanska kuća 19. stoljeća. Posebnu pažnju plijene novootkriveni zidni oslici koji prekrivaju zidove starog, istočnog dijela kuće. Oslike je izradio sam Vlaho, prije odlaska na školovanje u Pariz.

U nekadašnjem dnevnom salonu izloženo je tridesetak najreprezentativnijih djela iz Bukovčeve ostavštine, a izložen je i dio zbirke namještaja, osobnih stvari i uporabnih predmeta iz tog doba. Prizemlje kuće izložbeni je prostor u kojem se redovito održavaju izložbe suvremene umjetnosti.



Tvrđava na Prevlaci
Kulturna baština
Prevlaka, cca. 48 km od centra grada
Na samom kraju poluotoka Prevlaka, na punti Oštro, smeštena je utvrda do koje vodi cesta izgrađana duž cijelog poluotoka. Tvrđava je građena u sklopu utvrđivanja Bokokotorskog zaljeva sredinom 19. stoljeća u doba Austougarske monarhije. Ovaj fortifikacijski objekt spada u forove kružnog oblika i prati nagib terena tako što je utvrda građena na pet razina sa zatvorenim volumenima i otvorenim prostorima. Kao i u većini tvrđava, u donjim dijelovima su skloništa i skladišta te prostori za posadu, karakterističnih debelih zidova i svodova, popločeni kamenim pločama i opekom. Gornji dijelovi utvrde imaju stropove ojačane željeznim traverzama. Druga i treća razina imaju prostrane terase s cisternom za vodu s vrlo fino oblikovanim kamenim krunama. Popločenje je izvedeno crvenkastim kamenim pločama iz kamonoloma Kamenari.

Izvan izvorne funkcije i s vidljivim oštećenjima fine kamene strukture, ova tvrđava predstavlja izvanredan primjer graditeljskog umijeća vojne arhitekture svog vremena. U sklopu utvrde na rtu Oštro nalazi se i svjetionik, signalna postaja i vojne barake.



Botanički vrt Lokrum
Prirodna baština
Otočić nasuprot staroga grada

Samo ime otoka Lokruma ukazuje na činjenicu da je još u davna vremena na njemu uzgajano bilje iz udaljenih krajeva svijeta (lat. acrumen = kiselo voće, agrum). Prvi su lokrumski vrtovi zasađeni od strane benediktinaca u 11. stoljeću, te su tada započeli s unošenjem nekih ukrasnih drvenastih vrsta. Prvo smišljeno unošenje egzota proveo je sredinom 19. stoljeća nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan Habsburški, koji je nastavio s njegovanjem povrtnjaka, maslinika i vinograda, ali je poduzeo i značajne zahvate u uređenju vrtova i puteva. Glasoviti botaničar Roberto Visiani posjetio je u to doba Lokrum i zabilježio više od 90 introduciranih rodova biljaka.

Copyright: TZ grada Dubrovnika

Danas se na izložbenoj površini uzgaja oko 500 vrsta, uglavnom drveća i grmlja, u stakleniku oko 200 vrsta mesnatica, a u planu je i uzgoj rijetkih i ugroženih biljnih vrsta hrvatske flore što bi omogućilo njihovu zaštitu na prirodnim staništima.



Arboretum Trsteno
Vrtna arhitektura
Cca 19km od centra grada

Kao najstariji primjer vrtne arhitekture u Hrvatskoj i ovom dijelu svijeta, Arboretum Trsteno jedinstven je po svojim renesansnim i neoromantičarskim perivojima. Oblikovanje i izgradnja parka započela je još 1494. godine, u vrijeme gotičko-renesansnog ljetnikovca dubrovačke obitelji Gučetić-Gozze. Na terasama parka zasađeno je mnoštvo palmi, eukaliptusa, lovora, kamforovaca, kaktusa i raznog egzotičnog drveća i grmlja čije su sadnice donosili pomorci sa svojih dalekih putovanja. Šire područje Arboretuma prostire se na okolnim mediteranskim šumama. Dvije neobično velike platane, stare 400 godina, još su jedna posebnost ovog prostora. Ubrajaju se u najstarija i najveća stabla Europe.

Neptunov je zdenac prekrasna barokna fontana izgrađena 1736. godine. Boga mora, svih voda i potresa čuvaju dvije nimfe voda koje su svojom čarolijom uspjele sačuvati Arboretum od svih zala. Podsjetnik na minula vremena, Arboretum nam nesebično pruža svu svoju raskoš na uživanje i ne traži ništa zauzvrat osim malo ljubavi i pažnje.