Croatia travel system - Medadria.com | online booking - reservation
Putovanja - vaš specijalist za odmor u Hrvatskoj
| Korisničke usluge +385 51 312 279, +385 51 312 280 | Radno vrijeme 8-16 |
| booking@medadria.com | |
Trebate li pomoć kod rezervacije? +385 51 312280
<< Kliknite ovdje i
zatražite našu pomoć!
zatražite našu pomoć!
S Korza u svijet!
11.11.2011.
Novootvorena poslovnica turističke agencije MedAdria otvorila je svoja vrata usred riječkog Korza, na adresi Korzo 33a.
Želite li posjetiti susjedni grad, državu ili kontinent, naši ljubazni agenti pomoći će Vam u organizaciji svake Vaše ideje za putovanjem!
Posjetite nas ili nas kontaktirajte na poslovnica@medadria.com ili 051/333-040!
Vaša MedAdria
Povijest
 |
| Copyright: TZ grada Dubrovnik |
Nastanak grada Dubrovnika povezuje se s propašću grada Epidauruma, današnjeg Cavtata, oko 700. godine, kada su Slaveni i Avari u svom pohodu iz Podunavlja prema jugu protjerali Romansko stanovništvo. Na najzapadnijem dijelu današnjeg grada, na jednom kamenitom otočiću koji je na vanjskoj strani prema moru bio vrlo strm, dok je prema kopnu bio blago nagnut, sklanjaju se Romani gdje zasnivaju svoj novi grad. Slaveni su se, protjeravši stanovnike Epidauruma, naselili na njihovom području kao i na kopno preko puta novog naselja na hridini, na zemlji obrasloj gustom hrastovom šumom. Pretpostavlja sa da je grad dobio ime po slavenskom nazivu za hrast – dub. S vremenom su Romani i Slaveni uspostavili dobre međusobne odnose te su se zasipavanjem morskog prostora između kopna i otočića dva naselja spojila, a narodi asimilirali.
U 12. stoljeću grad dobiva svoje zidine i urbanizira se, a lukavim i diplomatskim mjerama, Dubrovnik se uspjeva otrgnuti žestokoj vladavini Mletačke republike. Zadarskim mirom u 14. stoljeću nastaje Dubrovačka republika koja je kroz povijest odoljevala najezdama raznih imperija, najviše Turcima, te postaje važno pomorsko i trgovačko središte. Svoj procvat doživljava u 15. i 16. stoljeću te ostaje samoupravna republika čija je mornarica s 300 velikih brodova i 5000 mornara bila treća na svijetu. Tip dubrovačkog broda bio je uzorom i većim pomorskim zemljama. U tom razdoblju nestaju i posljednje drvene kuće u gradu, gradi se kanalizacija i vodovod, javni objekti, škole i stvaraju se bogate biblioteke.
Renesansni je Dubrovnik postao središte kulturnog života i kolijevka hrvatske književnosti; prvi su pjesnici bili pod utjecajem talijanskih renesansnih književnika. Mnoštvo je poznatih osoba poteklo iz Dubrovnika, poput književnica Marina Držića, Ivana Gundulića i J.Palmotića, ali i veliki astronom, filozof i nadasve fizičar Ruđer Bošković.
Svoje posljednje dane slobode, Dubrovnik doživljava u 19. stoljeću kada je Napoleonova vojska okupirala grad te je Bečkim mirom pripojen ostatku Dalmacije.
Danas je cijeli grad spomenik na neka minula vremena, a najveću posebnost čine gradske zidine u dužini od oko 2 kilometra, sa zidovima debelim od 1,5 metra do skoro 6 metara. Visinom dosežu i 25 metara, a od monogobrojnih kula, najmonumentalnija je kula Minčeta, djelo Jurja Dalmatinca iz 15. stoljeća.
